Učenici su, s obzirom u koji su obrazovni program uključeni, podijeljeni u odgojne skupine čiji su voditelji profesori defektolozi (profesori edukacijske rehabilitacije).
Oni su nositelji psihosocijalne rehabilitacije koju provode kroz:
- evaluaciju, praćenje i stimuliranje na svim područjima psihofizičkog razvoja u procesu kompleksne rehabilitacije
- suradnju sa svim relevantnim stručnim službama i činiocima u procesu rehabilitacije unutar i izvan Centra
- kontinuiranu komunikaciju s roditeljima u smislu postizanja zajedničkog cilja u procesu rehabilitacije
OPĆI ZADACI I CILJEVI RADA PSIHOSOCIJALNE REHABILITACIJE:
- razvijati senzomotorne sposobnosti (kroz razne igre i aktivnosti)
- zadovoljiti prirodne biološke potrebe učenika za kretanjem, igrom i ostalim rekreativnim sadržajima
- razvijati i korigirati kulturno-higijenske navike
- razvijati stare i unapređivati nove tehnike kod ASŽ-a i, po potrebi, izrađivati individualna pomagala
- djelovanje u svrhu što uspješnije adaptacije učenika na životnu i radnu sredinu
- provoditi integralni odgoj koji vodi punom ljudskom samoostvarenju
Metode i postupci odgoja
Temeljne metode kojima se služimo psihosocijalnoj rehabilitaciji su:
- metoda razgovora (vođeni razgovor, spontana učenička pitanja, slobodni razgovor, diskusija i dr.)
- metoda grafičkih radova (pismeni, ilustrativni)
- metoda usmenog izlaganja
- metoda demonstracije
- terapijske metode (realiterna terapija, senzitivni trening, igraonica, radionica sa strogo terapijskim ciljem i sl.)
Uz navedene metode u radu, već prema području razvoja učenikove ličnosti i odgojnim sadržajima,
služimo se pedagoškim postupcima kao što su:
- objašnjavanje, uvjeravanje,
- pohvala, poticanje, nagrada,
- zahtjev, savjet,
- kritika, opominjanje, zabrana, kazna i sl.
Sredstva rada
Određena su stvarnim potrebama, mogućnostima i kreativnošću voditelja odgojne skupine i učenika.
Rad se odvija u odgojnim funkcionalno namještenim boravcima koji su opremljeni računalom, TV prijemnikom i glazbenom linijom tako da i prostor doprinosi ugodnoj i opuštenoj radnoj atmosferi. Pojedini sadržaji se odvijaju u kabinetu za razvoj vještina za aktivnosti svakodnevnog života.
Područja rada
Programske sadržaje grupiramo u tri osnovna područja: učenje, rehabilitacijski sadržaji i slobodno vrijeme.
1. Učenje
To je nadogradnja na nastavu, stjecanje znanja, vještina i navika i njihova primjena.
Učenje se odvija na sljedeće načine:
- Individualni pristup svakom pojedinom učeniku s obzirom na njegove somatske i intelektualne sposobnosti
- Učenici sami odlučuju koji predmet će prvo učiti (redovni programi)
- Grupiraju se u boravku, neki odlaze na učenje u spavaonice, kad je lijepo vrijeme, neki uče na balkonu, daju se dozvole za učenje u boravku u večernjim satima
Razvijanje vještina učenja:
- Dobro se organizirati
- Koncentrirati se
- Aktivno učiti
- Voditi bilješke
- Brzo i efikasno čitati
- Uspješno se suočiti sa strahom od ispitivanja
2. Rehabilitacijski sadržaji
a) Područje funkcionalne adaptibilnosti- razvijanje senzomotorike
- razvijanje motivacije, pažnje i koncentracije
- razvijanje osjećaja za lijepo, kreativnost
- uspostavljanje uspješne komunikacije
- izgradnja pozitivne slike o sebi
b) Područje funkcionalnog samozbrinjavanja
- aktivnosti vezane uz krevet
- aktivnosti toalete
- manualne aktivnosti u svakodnevnom životu
- aktivnosti vezane uz pokretanje (svladavanje stepenica, vrste putova, javni prijevoz, osobni automobil)
- aktivnosti u kućanstvu
- aktivnosti u kolicima
c) Područje razvoja percepcije
- Vizualna percepcija – osoba treba naučiti istraživati objekt očima na isti način kako je to činila rukama u ranijoj dobi
- Auditivna percepcija (čujnost, identifikacija, diskriminacija, interpretacija, pohranjivanje i prisjećanje auditivnih stimulansa)
- Taktilno-kinestetička percepcija
- dodir (oblik objekta, kvaliteta njegove površine, struktura materijala)
- pokret (prstiju, šake, ruke, tijela)
- Olfaktorna percepcija – obuhvaća prepoznavanje, diferencijaciju i memoriranje mirisa
- Gustativna percepcija – obuhvaća prepoznavanje, diferencijaciju i memoriranje okusa
d) Područje rada s roditeljima
- upoznavanje s cjelokupnom obiteljskom situacijom učenika
- podrška roditeljima na prihvaćanju djeteta i realnom sagledavanju mogućnosti i sposobnosti djeteta
- upoznavanje roditelja s dostupnim stručnim službama u svrhu koordiniranja za prihvat u sredinu u koju se učenik vraća
- upućivanje roditelja na izvor spoznaja iz područja bitnih za razvoj učenika (medicinske rehabilitacijske, pedagoške i psihološke spoznaje, prilagodba životnog i radnog prostora i sl.)
3. Slobodno vrijeme
a) Ponuđeni sadržaji (vođeno slobodno vrijeme)
- organizirani kulturno-zabavni i sportski život, tribine; u navedenim aktivnostima učenik može sudjelovati aktivno i pasivno
- interesne skupine formirane na temelju sklonosti učenika, sa ciljem stjecanja novih znanja, vještina i navika ( keramika, domaćinstvo, ručni radovi i dr.)
b) Slobodno biranje sadržaja
Podrazumijeva slobodno vrijeme koje učenici koriste prema osobnim potrebama, željama i sklonostima.
Ono je fleksibilno raspoređeno tijekom dana, odnosno tjedna (druženje, čitanje, odlazak u kino, kazalište, hobi zanimanje, pasivan odmor i dr.)