Odjel Odgoja,
edukacijske
i psihosocijalne
rehabilitacije
DJJECI S POTEŠKOĆAMA U
RAZVOJU TE ODRASLIM
OSOBAMA S INVALIDITETOM
PRUŽA PSIHOSOCIJALNE,
REHABILITACIJSKE I ODGOJNE USLUGE

 

Učenici su, s obzirom u koji su obrazovni program uključeni, podijeljeni u odgojne skupine čiji su voditelji profesori defektolozi (profesori edukacijske rehabilitacije).
Oni su nositelji psihosocijalne rehabilitacije koju provode kroz:

  • evaluaciju, praćenje i stimuliranje na svim područjima psihofizičkog razvoja u procesu kompleksne rehabilitacije
  • suradnju sa svim relevantnim stručnim službama i činiocima u procesu rehabilitacije unutar i izvan Centra
  • kontinuiranu komunikaciju s roditeljima u smislu postizanja zajedničkog cilja u procesu rehabilitacije

 

OPĆI ZADACI I CILJEVI RADA PSIHOSOCIJALNE REHABILITACIJE:

  • razvijati senzomotorne sposobnosti (kroz razne igre i aktivnosti)
  • zadovoljiti prirodne biološke potrebe učenika za kretanjem, igrom i ostalim rekreativnim sadržajima
  •  razvijati i korigirati kulturno-higijenske navike
  • razvijati stare i unapređivati nove tehnike kod ASŽ-a i, po potrebi, izrađivati individualna pomagala
  •  djelovanje u svrhu što uspješnije adaptacije učenika na životnu i radnu sredinu
  • provoditi integralni odgoj koji vodi punom ljudskom samoostvarenju
Previous
Next

Metode i postupci odgoja

Temeljne metode kojima se služimo psihosocijalnoj rehabilitaciji su:

  • metoda razgovora (vođeni razgovor, spontana učenička pitanja, slobodni razgovor, diskusija i dr.)
  • metoda grafičkih radova (pismeni, ilustrativni)
  • metoda usmenog izlaganja
  • metoda demonstracije
  • terapijske metode (realiterna terapija, senzitivni trening, igraonica, radionica sa strogo terapijskim ciljem i sl.)

Uz navedene metode u radu, već prema području razvoja učenikove ličnosti i odgojnim sadržajima,
služimo se pedagoškim postupcima kao što su:

  • objašnjavanje, uvjeravanje,
  • pohvala, poticanje, nagrada,
  • zahtjev, savjet,
  • kritika, opominjanje, zabrana, kazna i sl.

Sredstva rada

Određena su stvarnim potrebama, mogućnostima i kreativnošću voditelja odgojne skupine i učenika.
Rad se odvija u odgojnim funkcionalno namještenim boravcima koji su opremljeni računalom, TV prijemnikom i glazbenom linijom tako da i prostor doprinosi ugodnoj i opuštenoj radnoj atmosferi. Pojedini sadržaji se odvijaju u kabinetu za razvoj vještina za aktivnosti svakodnevnog života.

Područja rada

Programske sadržaje grupiramo u tri osnovna područja: učenje, rehabilitacijski sadržaji i slobodno vrijeme.

1.    Učenje

To je nadogradnja na nastavu, stjecanje znanja, vještina i navika i njihova primjena.

Učenje se odvija na sljedeće načine:

  • Individualni pristup svakom pojedinom učeniku s obzirom na njegove somatske i intelektualne sposobnosti
  • Učenici sami odlučuju koji predmet će prvo učiti (redovni programi)
  • Grupiraju se u boravku, neki odlaze na učenje u spavaonice, kad je lijepo vrijeme, neki uče na balkonu, daju se dozvole za učenje u boravku u večernjim satima

Razvijanje vještina učenja:

  • Dobro se organizirati
  • Koncentrirati se
  • Aktivno učiti
  • Voditi bilješke
  • Brzo i efikasno čitati
  • Uspješno se suočiti sa strahom od ispitivanja

2.    Rehabilitacijski sadržaji

a)   Područje funkcionalne adaptibilnosti-     razvijanje senzomotorike

  • razvijanje motivacije, pažnje i koncentracije
  • razvijanje osjećaja za lijepo, kreativnost
  • uspostavljanje uspješne komunikacije
  • izgradnja pozitivne slike o sebi

b)   Područje funkcionalnog samozbrinjavanja

  • aktivnosti vezane uz krevet
  • aktivnosti toalete
  • manualne aktivnosti u svakodnevnom životu
  • aktivnosti vezane uz pokretanje (svladavanje stepenica, vrste putova, javni prijevoz, osobni automobil)
  • aktivnosti u kućanstvu
  • aktivnosti u kolicima

c)   Područje razvoja percepcije

  • Vizualna percepcija – osoba treba naučiti istraživati objekt očima na isti način kako je to činila rukama u ranijoj dobi
  • Auditivna percepcija (čujnost, identifikacija, diskriminacija, interpretacija, pohranjivanje i prisjećanje auditivnih stimulansa)
  • Taktilno-kinestetička percepcija
  • dodir (oblik objekta, kvaliteta njegove površine, struktura materijala)
  • pokret (prstiju, šake, ruke, tijela)
  • Olfaktorna percepcija – obuhvaća prepoznavanje, diferencijaciju i memoriranje mirisa
  • Gustativna percepcija – obuhvaća prepoznavanje, diferencijaciju i memoriranje okusa

d)   Područje rada s roditeljima

  • upoznavanje s cjelokupnom obiteljskom situacijom učenika
  • podrška roditeljima na prihvaćanju djeteta i realnom sagledavanju mogućnosti i sposobnosti djeteta
  • upoznavanje roditelja s dostupnim stručnim službama u svrhu koordiniranja za prihvat u sredinu u koju se učenik vraća
  • upućivanje roditelja na izvor spoznaja iz područja bitnih za razvoj učenika (medicinske rehabilitacijske, pedagoške i psihološke spoznaje, prilagodba životnog i radnog prostora i sl.)
 

3.   Slobodno vrijeme

a)   Ponuđeni sadržaji (vođeno slobodno vrijeme)

  • organizirani kulturno-zabavni i sportski život, tribine; u navedenim aktivnostima učenik može sudjelovati aktivno i pasivno
  • interesne skupine formirane na temelju sklonosti učenika, sa ciljem stjecanja novih znanja, vještina i navika ( keramika, domaćinstvo, ručni radovi i dr.)

b)   Slobodno biranje sadržaja

Podrazumijeva slobodno vrijeme koje učenici koriste prema osobnim potrebama, željama i sklonostima.
Ono je fleksibilno raspoređeno tijekom dana, odnosno tjedna (druženje, čitanje, odlazak u kino, kazalište, hobi zanimanje, pasivan odmor i dr.)